Stres nije samo psihološki teret – on ima stvarne, mjerljive učinke na naše tijelo, uključujući i razinu šećera u krvi. Kada smo pod stresom, tijelo luči hormone poput kortizola i adrenalina. Ti hormoni signaliziraju jetri da otpusti dodatnu glukozu kako bi tijelo imalo “gorivo” za borbu ili bijeg, što je dio našeg urođenog odgovora na prijetnju.
Ako je stres povremen, tijelo se lako oporavi. No kronični stres uzrokuje stalnu prisutnost tih hormona, što može dovesti do trajno povišene glukoze u krvi. Iako možda ne osjećamo simptome, to stanje može polako uzrokovati oštećenja krvnih žila i povećati rizik od bolesti srca.
Upravljanje stresom kroz tehnike opuštanja, meditaciju, fizičku aktivnost i dobar san ne samo da poboljšava mentalno zdravlje, već i pomaže u regulaciji šećera u krvi – čak i kod ljudi bez dijabetesa.